Back Иԥсабаратәым амҩаныза Abkhazian Satelliet Afrikaans Satelite artificial AN قمر اصطناعي Arabic صاطليت ARY কৃত্ৰিম উপগ্ৰহ Assamese Satélite (dixebra) AST Süni peyk Azerbaijani قوشما اویدو AZB Штучны спадарожнік Зямлі Byelorussian

Umjetni satelit

Prvi zabilježeni umjetni satelit bio je Sputnik 1 koji je bio lansiran iz SSSR-a 1957.
Prvi hrvatski nanosatelit „CroCube” predstavljen u studenom 2023., a trebao bi u lipnju 2024. godine biti lansiran iz Kalifornije u orbitu raketom „Falcon 9” gdje će s 550 kilometara visine fotografirati Zemljinu površinu.[1]
Meteorološki satelit u radu.
Vizualni primjer gibanja umjetnih satelita GPS-a zajedno sa Zemljinom vrtnjom.
Svemirski teleskop Hubble.
Međunarodna svemirska postaja.
Termoelektrični generator ili Peltierov element.
Sustav za termoregulaciju na umjetnom satelitu MESSENGER koji je bio u putanji oko planeta Merkura.
Newtonova zamišljena topovska kugla: ako bi top na nekoj uzvisini ispalio kuglu s brzinom manjom od brzine kruženja (vk = 7,9 km/s ili prva kozmička brzina) ona bi imala putanju A ili B i pala bi na Zemlju; ako bi kugla išla brzinom kruženja ona bi imala kružnu putanju C i gibala bi se stalnom brzinom; ako bi kugla krenula brzinom većom od brzine kruženja ona bi putovala po elipsi D; ako bi kugla krenula brzinom većom od brzine oslobađanja (vo = 11,2 km/s = druga kozmička brzina) ona bi putovala po hiperboli E i napustila bi Zemlju.
Za Zemlju (M = 6 ∙1024 kg) brzina kruženja ili orbitalna brzina na samoj površini (r = 6 378 km) iznosila bi 7 910 m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom.

Umjetni satelit (od lat. satelles, genitiv satellitis: pratilac, pomoćnik) je automatska svemirska letjelica bez posade, koja se kao umjetno nebesko tijelo giba u putanji (orbiti) oko Zemlje, nekoga drugog planeta ili nebeskoga tijela. Da bi takvo tijelo postalo satelitom, lansira ga se s pomoću rakete nosača, raketoplana ili drugoga pogonskoga sustava, pri čem ono postiže odgovarajuću kozmičku brzinu, koja mu omogućuje da se bez daljnjega pogona giba stalnom putanjom sve dok ga sudari s česticama prašine ili plinova ne uspore. Putanja satelita podešava (korigira) se uz pomoć raketnih motora, pa o zalihama goriva ovisi radni vijek satelita (od nekoliko dana do više desetaka godina). Povijest umjetnih satelita poklapa se s poviješću astronautike, pa je tako ruski satelit Sputnjik 1 bio prvo ljudskom rukom izrađeno tijelo u svemiru.[2]

  1. ↑ Jovic, Daniela. 11. studenoga 2023. Predstavljanje CroCube satelita. CroCube. Pristupljeno 22. veljače 2024.
  2. ↑ sateliti, umjetni, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.

Rich TVX News Network Site

Rich TVX News Network Info

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search