Samarij

Samarij,  62Sm
Samarij u periodnom sistemu
Hemijski element, Simbol, Atomski brojSamarij, Sm, 62
SerijaLantanoidi
Grupa, Perioda, BlokLa, 6, f
Izgledsrebrenobijeli metal
Zastupljenost0,0006[1] %
Atomske osobine
Atomska masa150,36(2)[2] u
Atomski radijus (izračunat)185 (238) pm
Kovalentni radijus198 pm
Van der Waalsov radijuspm
Elektronska konfiguracija[Xe] 4f66s2
Broj elektrona u energetskom nivou2, 8, 18, 24, 8, 2
Izlazni rad2,7 eV
1. energija ionizacije544,5 kJ/mol
2. energija ionizacije1070 kJ/mol
3. energija ionizacije2260 kJ/mol
Fizikalne osobine
Agregatno stanječvrsto
Kristalna strukturaromboedarska
Gustoća7536[3] kg/m3 pri 298,15 K
Magnetizamparamagnetičan ( = 1,2 · 10−3)[4]
Tačka topljenja1345 K (1072 °C)
Tačka ključanja2173[5] K (1900 °C)
Molarni volumen19,98 · 10-6 m3/mol
Toplota isparavanja192[5] kJ/mol
Toplota topljenja8,6 kJ/mol
Pritisak pare563 Pa pri 1345 K
Brzina zvuka2130 m/s pri 293,15 K
Specifična električna provodljivost1,06 · 106 S/m
Toplotna provodljivost13 W/(m · K)
Hemijske osobine
Oksidacioni broj2 , 3
Elektronegativnost1,17 (Pauling-skala)
Izotopi
Izo RP t1/2 RA ER (MeV) PR
144Sm

3,07 %

Stabilan
145Sm

sin

340 d ε - 145Pm
146Sm

u tragovima

1,03 • 108 god α 2,529 142Nd
147Sm

14,99 %

1,06 • 1011 god α 2,310 143Nd
148Sm

11,24 %

7 • 1015 god α 1,986 144Nd
149Sm

11,24 %

>2 • 1015 god α (?) 1,870 145Nd
150Sm

7,38 %

Stabilan
151Sm

sin

90 god β- - 151Eu
152Sm

26,75 %

Stabilan
154Sm

22,75 %

2,3 • 1018 god β- β- 1,2510 154Gd
Sigurnosno obavještenje
Oznake upozorenja
Simbol nepoznat
Obavještenja o riziku i sigurnostiR: nema oznaka upozorenja R
S: nema oznake upozorenja S
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima.

Samarij je hemijski element sa hemijski simbolom Sm i atomskim brojem 62. To je osrednje tvrdi, srebrenasti metal, koji lahko oksidira stanjem na zraku. On je tipični član serije elemenata lantanoida, pa kao i oni, obično ima oksidacijsko stanje +3. Poznati su i spojevi samarija(II), među kojim su najpoznaiji monoksid SmO, monohalkogenidi SmS, SmSe i SmTe, kao i samarij(II)-jodid. Navedeni jodid je vrlo uobičajeno redukciono sredstvo u mnogim reakcijama hemijske sinteze. Samarij nema nikakvu značajnu biološku ulogu, ali je neznatno otrovan.

Otkrio ga je francuski hemičar Paul Émile Lecoq de Boisbaudran 1879. godine a ime je dobio po mineralu samarskitu iz kojeg je i izdvojen. Međutim, taj mineral je ranije dobio ime po ruskom upravniku rudnika, pukovniku Vasiliju Samarskom-Bihovecu, pa je on postao i prva osoba po kojem je neki hemijski element dobio ime, istina posredno. Iako je samarij klasificiran kao rijetki zemni element, po zastupljenosti je 40. najzastupljeniji u Zemljinoj kori te ga ima više nego naprimjer kalaja. Javlja se u koncentraciji i do 2,8% u nekim relativno rijetkim mineralima poput cerita, gadolinita, samarskita, monacita i bastnesita. Posljednja dva minerala su najčešći industrijski izvori ovog elementa. Ovih minerala najviše je nađeno u Kini, SAD, Brazilu, Indiji, Šri Lanki i Australiji. Prema količini iskopane rude i proizvodnji samarija, ubjedljivo prvo mjesto zauzima Kina.

Najznačajniji vid upotrebe samarija je u samarij-kobalt magnetima koji imaju drugu po jačini stalnu magnetiziranost, odmah nakon neodijskih magneta. Međutim, za razliku od neodija, spojevi samarija mogu izdržati znatno više temperature i do 700 °C ne gubeći svoje magnetne osobine, jer je kod njegovih legura Kirijeva tačka znatno viša. Radioaktivni izotop samarij-153 je aktivni sastojak lijeka "samarij (153Sm) leksidronam" (trgovačko ime "kvadramet"), koji se koristi za uništavanje ćelija raka pri liječenju tumora na plućima, prostati i tumoru dojke, te osteosarkoma. Drugi izotop, samarij-149, je vrlo jak apsorber neutrona pa se zbog toga dodaje kontrolnim šipkama u nuklearnim reaktorima. Također, on nastaje kao proizvod raspada tokom rada reaktora te je jedan od vrlo važnih faktora kada se razmatra dizajn i rad nekog reaktora. Drugi načini primjene samarija su, između ostalih, kao katalizator za hemijske reakcije, radioaktivno datiranje i rendgenski laseri.

  1. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Harry H. Binder
  2. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom CIAAW
  3. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Greenwood
  4. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom weast
  5. ^ a b Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom zhang

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search