Rubidij

Rubidij,  37Rb
Rubidij u periodnom sistemu
Hemijski element, Simbol, Atomski brojRubidij, Rb, 37
SerijaAlkalni metali
Grupa, Perioda, Blok1, 5, s
Izgledsrebreno bijeli metal
CAS registarski broj7440-17-7
Zastupljenost0,029[1] %
Atomske osobine
Atomska masa85,4678(3)[2] u
Atomski radijus (izračunat)235 (265) pm
Kovalentni radijus220 pm
Van der Waalsov radijus303[3] pm
Elektronska konfiguracija[Kr] 5s1
Broj elektrona u energetskom nivou2, 8, 18, 8, 1
Izlazni rad2,16[4] eV
1. energija ionizacije403,0 kJ/mol
Fizikalne osobine
Agregatno stanječvrsto
Mohsova skala tvrdoće0,3
Kristalna strukturakubična prostorno centrirana
Gustoća1532[5] kg/m3 pri 293,15 K
Magnetizamparamagnetičan ( = 3,8 · 10−6)[6]
Tačka topljenja312,46 K (39,31 °C)
Tačka ključanja961,2[7] K (688 °C)
Molarni volumen55,76 · 10-6 m3/mol
Toplota isparavanja69[7] kJ/mol
Toplota topljenja2,19 kJ/mol
Pritisak pare1,56 · 10-4 Pa pri 312,6 K
Brzina zvuka1300 m/s pri 293,15 K
Specifična toplota363 J/(kg · K)
Specifična električna provodljivost7,52 · 106 S/m
Toplotna provodljivost58 W/(m · K)
Hemijske osobine
Oksidacioni broj+1
OksidRb2O
Elektrodni potencijal-2,924 V (Rb+ + e- → Rb)
Elektronegativnost0,82 (Pauling-skala)
Izotopi
Izo RP t1/2 RA ER (MeV) PR
83Rb

sin

86,2 d ε 0,910 83Kr
84Rb

sin

32,77 d ε 2,681 84Kr
β- 0,894 84Sr
85Rb

72,168 %

Stabilan
86Rb

sin

18,631 d β- 1,775 86Sr
87Rb

27,835 %

4,81 • 1010 god β- 0,283 87Sr
88Rb

sin

17,78 min β- 5,316 88Sr
89Rb

sin

15,15 min β- 4,501 89Sr
Sigurnosno obavještenje
Oznake upozorenja

Lahko zapaljivo

F
Lahko zapaljivo

Nagrizajuće

C
Nagrizajuće
Obavještenja o riziku i sigurnostiR: 14/15-34
S: 7/8-20-26-30-33-36/37/39-43-45
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima.

Rubidij je hemijski element sa simbolom Rb i atomskim brojem 37. On je mehki, srebreno-sjajni metalni element iz grupe alkalnih metala sa atomskom masom 85,4678. Elementarni rubidij je veoma reaktivan, a njegove hemijske osobine slične su onima kod drugih alkalnih metala, kao što su vrlo brza oksidacija pri kontaktu sa zrakom. Prirodni rubidij je smjesa dva izotopa: 85Rb, jedinog stabilnog koji sačinjava 72% rubidija. Ostalih 28% je neznatno radioaktivni 87Rb koji ima vrijeme poluraspada od 49 milijardi godina, tri puta duže od procijenjene starosti svemira.

Njemački hemičari Robert Bunsen i Gustav Kirchhoff otkrili su rubidij 1861. pomoći, tada novorazvijene, metode spektroskopije plamenom. Spojevi rubidija imaju raznolike hemijske i elektroničke načine primjene. Metalni rubidij vrlo lahko isparava i ima pogodan raspon apsorpcijskog spektra što ga čini vrlo čestom metom za lasersko manipuliranje atomima.

Za rubidij nije potpuno poznato da li je on neophodan za život živih organizama. Međutim, njegove ione živi organizmi mogu koristiti na način kako koriste ione kalija, tako što ih naprimjer biljne i životinjske ćelije uzimaju zbog identičnog naboja rubidija i kalija.

  1. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Harry H. Binder
  2. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom CIAAW
  3. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Manjeera
  4. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Bergmann
  5. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Greenwood
  6. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Weastrc
  7. ^ a b Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Zhang

© MMXXIII Rich X Search. We shall prevail. All rights reserved. Rich X Search