Globalizacija

Globalizacija je proces interakcije i integracije među ljudima, kompanijama i vladama širom svijeta, te označava dinamični ekonomski, politički i kulturni proces koji je omogućen brzim razvojem na poljima transporta i komunikacija, a koji je često vođen željom velikih korporacija za osvajanjem novih tržišta. Globalizacija je kontroverzan proces.

Termin globalizacija se prvi put pojavio početkom 20. vijeka(zamijenivši raniji francuski izraz mondijalizacija), svoje današnje značenje je razvio u drugoj polovini 20. vijeka, a ušao je u popularnu upotrebu 1990-ih da opiše neviđenu međunarodnu povezanost svijeta nakon hladnog rata.^[1] Njegovo porijeklo može se pratiti unazad do 18. i 19. vijeka zbog napretka u transportnoj i komunikacijskoj tehnologiji. Ovo povećanje globalnih interakcija izazvalo je rast međunarodne trgovine i razmjene ideja, vjerovanja i kulture. Globalizacija je prvenstveno ekonomski proces interakcije i integracije koji je povezan sa društvenim i kulturnim aspektima. Međutim, sporovi i međunarodna diplomatija su takođe veliki dio historije globalizacije i moderne globalizacije.

Akademska literatura obično dijeli globalizaciju u tri glavne oblasti: ekonomska, politička i kulturna globalizacija.^[2]

• Ekonomska globalizacija uključuje dobra, usluge, podatke, tehnologiju i ekonomske resurse kapitala.^[3] Širenje globalnih tržišta liberalizuje ekonomske aktivnosti razmjene dobara i sredstava. Uklanjanje prekograničnih trgovinskih barijera učinilo je formiranje globalnih tržišta izvodljivijim.^[4] Napredak u transportu, kao što su parna lokomotiva, parobrod, mlazni motor i kontejnerski brodovi, i razvoj telekomunikacijske infrastrukture, poput telegrafa, interneta, mobilnih telefona i pametnih telefona, bili su glavni faktori globalizacije i generirali su dalju međuzavisnost ekonomskih i kulturne aktivnosti širom svijeta.^[5][6][7] Protivnici sa druge strane tvrde da velike multinacionalne korporacije koriste već zarađeni kapital da onemoguće stvaranje konkurenata sa kojima bi morali dijeliti tržište.
• Politička globalizacija je tijesno vezana uz ekonomsku globalizaciju. Postojanje jedinstvenog svjetskog tržišta smanjuje mogućnost nacionalnih država da direktno podstiču razvoj vlastite ekonomije postavljanjem pravila koja daju prednost vlastitim firmama. Mjesto donošenja odluka se prenosi iz državnih u međunarodne institucije čime se smanjuje mogućnost ljudi da direktnim izborima predstavnika vlasti utiču na vlastiti razvoj.
• Kulturna globalizacija je susret različitih svjetskih kultura i običaja. Protok robe, kapitala i ljudi preko državnih granica nosi sa sobom i protok navika, običaja i kultura. Ovaj proces kod različitih ljudi često izaziva različite reakcije. Neki smatraju utjecaj nove kulture pozitivnim razvojem koji obogaćuje postojeću kulturu dok drugi u novoj kulturi vide prijetnju utvrđenim vrijednostima i pravilima.

Iako mnogi naučnici stavljaju porijeklo globalizacije u moderno doba, drugi prate njenu historiju mnogo prije evropskog doba otkrića i putovanja u Novi svijet, a neki čak i do trećeg milenijuma prije nove ere.^[8] Globalizacija velikih razmjera započela je 1820-ih, a krajem 19. i početkom 20. vijeka dovela je do brzog širenja povezanosti svjetskih ekonomija i kultura.^[9] Termin globalni grad je kasnije popularizirala sociologinja Saskia Sassen.^[10]

Međunarodni monetarni fond (MMF) je 2000. godine identifikovao četiri osnovna aspekta globalizacije: trgovinu i transakcije, kretanje kapitala i investicija, migraciju i kretanje ljudi, i širenje znanja.^[11] Globalizacijski procesi utiču i na njih utiču poslovanje i organizacija rada, ekonomija, sociokulturni resursi i prirodno okruženje.

1. ^ James, Paul; Steger, Manfred B. (2014). "A Genealogy of globalization: The career of a concept". Globalizations. 11 (4): 417–34. doi:10.1080/14747731.2014.951186. S2CID 18739651.
2. ^ Babones, Salvatore (2008). "Studying Globalization: Methodological Issues". u Ritzer, George (ured.). The Blackwell Companion to Globalization. Malden: John Wiley & Sons. str. 146. ISBN 978-0-470-76642-2. OCLC 232611725.
3. ^ Albrow, Martin; King, Elizabeth (1990). Globalization, Knowledge and Society. London: Sage. ISBN 0-8039-8323-9. OCLC 22593547.
4. ^ Read "Following the Money: U.S. Finance in the World Economy" at NAP.edu (jezik: engleski). 1995. doi:10.17226/2134. ISBN 978-0-309-04883-5.
5. ^ "Imagining the Internet". History of Information Technologies. Elon University School of Communications. Arhivirano s originala, 23. 3. 2009. Pristupljeno 17. 8. 2009.
6. ^ Stever, H. Guyford (1972). "Science, Systems, and Society". Journal of Cybernetics. 2 (3): 1–3. doi:10.1080/01969727208542909.
7. ^ Wolf, Martin (septembar 2014). "Shaping Globalization" (PDF). Finance & Development. International Monetary Fund. 51 (3): 22–25. Arhivirano (PDF) s originala, 22. 9. 2018. Pristupljeno 10. 8. 2015.
8. ^ Frank, Andre Gunder. (1998). ReOrient: Global economy in the Asian age. Berkeley: University of California Press. ISBN 978-0-520-21474-3
9. ^ H., O'Rourke, Kevin; G., Williamson, Jeffrey (1. 4. 2002). "When did globalisation begin?". European Review of Economic History (jezik: engleski). 6 (1): 23–50. doi:10.1017/S1361491602000023. ISSN 1361-4916. S2CID 15767303.
10. ^ Sassen, Saskia - The Global City: New York, London, Tokyo. Arhivirano 16. 3. 2015. na Wayback Machine (1991) - Princeton University Press. ISBN 0-691-07063-6
11. ^ "Globalization: Threat or Opportunity?". International Monetary Fund. 12. 4. 2000. Arhivirano s originala, 18. 8. 2017. Pristupljeno 28. 11. 2019.